Posusje.net

Raspudić: Hrvatskoj je potrebna jasna politička opcija

Korisnička ocjena:  / 1

O predstojećim izborima, trenutnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj i BiH za H-rast.hr govori Nino Raspudić, koji je javnosti poznat kao britki komentator. Raspudić radi kao asistent na katedri za talijansku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i bavi se prevoditeljstvom.

H-rast.hr: XI. izborna jedinica izaziva svake četiri godine različite reakcije od hrvatskih građana. Jedni se bore za povezanost Hrvata u i izvan domovine, a drugi to odbacuju. Što vi mislite o tome i kakva je praksa u drugim europskim zemljama što se tiče povezanosti matične zemlje i njihovih iseljenika?

N.R.: Veliki broj europskih država omogućuje svojim državljanima s prebivalištem izvan matice glasovanje na izborima i oko toga se ne vode dnevnopolitičke rasprave i prizemna prepucavanja. Italija je najbliži primjer. Hrvatska je nastala kao nacionalna država hrvatskog naroda i kao takva je definirana i Ustavom. To što je neki doživljavaju isključivo kao zajednicu poreznih obveznika i apstraktnih građana koji su se povijesnom slučajnošću našli u okviru nekadašnje socijalističke republike i što su za njih dopuštene granice hrvatstva one koje je iscrtao Moša Pijade ili tko već jest, uz političke i ekonomske filtre koji su brojne Hrvate i s tog teritorija raselili po svijetu, njihovo je pravo, ali i golemo političko ograničenje. No treba istaknuti da su dosadašnji zastupnici iz 11. izborne jedinice, uz par časnih iznimku, uglavnom bili poslušni dizači ruka u Saboru, umjesto da su bili jasni i glasni zastupnici interesa tzv. izvandomovinskih Hrvata.

H-rast.hr: Anketna istraživanja pokazuju pad popularnosti HDZ-a i SDP-a, može li Hrast okupiti dio glasača?

N.R.: Golemi dio biračkog tijela nitko ne predstavlja. Jačanje bipolarizma HDZ-SDP koji dovodi do gašenja ili koalicijskog gutanja manjih stranaka dodatno povećava taj broj ljudi koji ili ne izlaze na izbore jer na sceni ne vide nikoga tko bi ih autentično zastupao ili pak glasaju poluuvjereni u ono što zaokružuju, birajući na koncu ono što percipiraju kao manje zlo. To nije dobro. Hrvatskoj bi puno korisnija bila jasnije profilirana stranačka scena umjesto ovoga čemu svjedočimo danas - pseudo demokršćanska stranka koja donosi ultraliberalne zakone ili tobože lijeve stranke koje sustavno promiču interese liberalnog kapitalizma. Hrast, po onome što vidim, cilja na većinski dio hrvatskog biračkog tijela, demokršćanske orijentacije, koji do sada nije izlazio na izbore ili je glasao za HDZ. Koliko će uspjeti biti prepoznatljiv i hoće li uspjeti mobilizirati to biračko tijelo i uvjeriti ga da imaju veći potencijal i kredibilitet zastupati ga bolje od dosadašnjih političara, ostaje vidjeti.

H-rast.hr: Hrvatska medijska scena, čini se, svakodnevno preživljava na prežvakavanju političkih izjava. Kad će se hrvatski mediji okrenuti političkom i profesionalnom novinarstvu?

N.R.: Kakva javnost, takvi i mediji, a kakvi mediji takva i politika i tako dalje u začaranom krugu... U zadnjih desetak godina svjedočili smo golemoj promjeni medijske scene – pokretanja komercijalnih tv-kanala na nacionalnoj razini, eksplozivan razvoj internetskih portala, pokretanje novih novina – sve to je dovelo do povećanja medijskog prostora što je nužno dovelo i do pada kvalitete. U borbi za čitanost i gledanost dugo vremena se kao samorazumljivo prihvaćalo pravilo – što senzacionalnije i pliće to komercijalno isplativije. No čini se da se stvari pomalo mijenjaju i da dolazi do segmentiranja tržišta i da će se u moru žutila sve više tražiti kvaliteta i da će to činiti specifičnu razliku. Stoga sam po pitanju budućnosti medija umjereni optimist.

H-rast.hr: Nedavno ste rekli da je politička situacija u Bosni i Hercegovini katastrofalna. Hoće li BiH preživjeti kao federacija? Je li moguće i na koji način će Hrvati u BiH ostvariti status trećeg entiteta?

N.R.: Bosna i Hercegovina danas opstaje isključivo kao protektorat međunarodne zajednice. Tri odvojena društva između kojih se jaz iz godine u godinu sve više povećava i koja na okupu drži samo vanjska prisila. Nakon rata svih protiv svih pravljenje države od dva entiteta je u startu bilo nelogično. Danas politički BiH funkcionira kao labava unija dvaju entiteta – srpskog i bošnjačkog, a praktično, na terenu, kao tri etnički sve homogenija teritorija. Stvaranje hrvatskog entiteta bi još prije koju godinu bio korak prema održivoj BiH, no bojim se da je danas i za to prekasno i da je samo pitanje vremena kad će prestati interes međunarodne zajednice za njenim održavanjem i hoće li taj proces raspada ići dogovorno i kontrolirano ili će se ponoviti najgori scenarij.

Izvor: h-rast.hr