|
|
|
 |
|
Danas se na području općine Posušje nalazi 7 župa i jedna samostalna kapelanija (Masna Luka). U 3 župe i samostalnoj kapelaniji djeluju franjevci, a u 4 župe svjetovni svećenici. Vanjske granice župa uglavnom se poklapaju sa administrativnim granicama općine Posuše. U 7 Posuških župa trenutno djeluje 13 svećenika (6 u Posušju, te u ostalim župama i kapelaniji po 1). U općini postoje sljedeće župe:
|
ŽUPA POSUŠJE
Zaštitnik:
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (15. kolovoza)
Zaštitnica župe službeno je Bezgrješno Začeće B.D.M., a običajno Uznesenje B.D.M na nebo. Župa je osnovana 1735. Župa broji oko 9.459 župljana u 2.293 obitelji. Posušje je jedna od tri najveće župe u Hercegovini. Uz grad Posušje obuhvaća sljedeća naselja: Rastovaču, Čitluk, Osoje, Tribistovo, te dijelove Vinjana i Batina. Samo središte župe – grad Posušje broji 6.012 vjernika. U ovoj župi je pokrenuto osnivanje Hercegovačke franjevačke provincije 1843. Prva župna kuća je izgrađena 1823., a izgradio u je fra Jerko Marojević. Crkvu je gradio fra Filip Čutura punih 8 godina (1872. -1880.). Prvi zvonik sagrađen je 1906. ali ga je iste godine srušio grom (bio je odvojen od crkve). Nakon 6 godina (1912.) niknuo je novi zvonik, najljepši u Hercegovini, izgrađen u gotskom stilu i zaštitni je znak Posušja do dana današnjega. To je djelo fra Gabre Grubišića. Godine 1871. od Posušja se odvojila župa Vira, a 1887. župa Posuški Gradac.
Nova župna kuća je sagrađena 1937. - 1938. godine za vrijeme fra Pave Šimovića. Za njegovo vrijeme napravljen je i bazen iz kojeg je doveo vodu u župnu kuću te u 4 vanjske slavine u blizini crkve. Crkva je nakon rata bila u vrlo lošem stanju i tako je bilo sve do 1963. kada je počela temeljita obnova crkve. Tada je, za vrijeme fra Didaka Ćorića, crkva produžena nekoliko metara, nadograđena je velika apsida, nadograđene su 2 veće prostorije (sa sjeverne strane služi kao sakristija, a s južne služi kao molitvena dvorana - kapelica). 1995. započeta je s izgradnjom nova crkva s velikom kriptom. Uz crkvi se nalazi i pastoralni centar s više učionica i prostorija za rad s različitim grupama, te velika polivalentna dvorana s 200 sjedišta. U podrumu Franjevačke rezidencije u tijeku je izgradnja muzeja i etnografskoga prostora pod nazivom »U kući oca mojega«. Unutar Franjevačke rezidencije postoji i knjižnica. Župa i Franjevačka rezidencija posjeduju i veliko parkiralište za 300 automobila. Uz to uređeno je i višenamjensko igralište na parkiralištu. Franjevačka grobnica blagoslovljena je 2010. U župi postoji samo jedna filijalna crkva u Tribistovu koja je posvećena svetome Leopoldu Bogdanu Mandiću. Dan župe, a ujedno i Općine je proslave Velike Gospe.
Dodatak:
Posušje, franjevačka rezidencija i župa. Nekoć je čitavi posuški kraj pastoriziran iz imotskog samostana, a župe su bile u Gorici (ili Sovićima) i u Podbiloj (ili Vinjanima). God. 1735. ili 1736. osnovana je samostalna župa Posušje. Sjedište župe bilo je najprije u brdu iznad sela Batina, na starom putu prema Gorici (i danas postoje zidine župne kuće i čatrnje), pa potom – vjerojatno od sredine 18. stoljeća – u selu Osoju. Konačno je župnik god. 1823. preselio u Jukića Mahalu (danas grad Posušje) na imanje koje su franjevcima 1822. darovali Jukići. Od župe Posušje odcijepile su se župe Gorica 1836., Vir 1871. i Posuški Gradac 1887. Franjevci su župnu kuću imali najprije u Batinu, pa potom u Osoju. God. 1823. izgrađena je župna kuća u Jukića Mahali na spomenutom Jukića imanju. Temelji i prizemlje te kuće postoje do danas i služe kao garaža. Nova velika i funkcionalna župna kuća sagrađena je zalaganjem župnika fra Pave Šimovića 1937./38. Služi do danas kao župna kuća. U posljednje vrijeme kuća je nadograđena za još jedan kat. Crkva je građena osam godina (1872. – 80.) pod vodstvom župnika fra Filipa Čuture, inače jednog od vođa narodnog ustanka protiv osmanske vlasti god. 1875. Ta crkva služi još uvijek kao župna crkva. Prvi zvonik sagrađen 1906. do temelja je iste godine srušio udar groma. Novi prekrasni zvonik na pročelju crkve sagrađen je 1912. za župnikovanja fra Gabre Grubišića. Počevši od 1996. u izgradnji je nova velika župna crkva. U župi Posušje živjelo je 1971. 5.700 župljana, 1990. 7.138 župljana, a 1997. 7.946 župljana. God. 2002. župa broji 8.797 župljana.
|
ŽUPA POSUŠKI GRADAC
Zaštitnik: Sv. Franjo Asiški (4. listopada)
Župa broji 1.820 župljana u 407 obitelji. Ova župa se odcijepila od župe Posušje1887. godine. Te godine početa je gradnja župne kuće, a završena je 1894. godine. Kuća je napravljena za vrijeme fra Dominika Šarca. Crkvu su gradili fra Dominik Šarac i fra Blago Babić od 1892-1902. Crkva je nastradala u II. svjetskom ratu a poslijeratna obnova počela je tek 1968. godine. Fra Leonardo Hrkać je 1979. godine počeo gradnju pastoralnog i vjeronaučnog centra uz župnu kuću. Godine 1991. izgrađena je crkva na Tribušića gomili u Broćancu i posvećena je Kraljici Mira, iste godine početa je s gradnjom i crkva na Kosi koja je posvećena Rođenju MDM. Filijalna crkvica u Cerovim docima uzdignuta je na čast Svete Barbare, zaštitnice rudara. U župu spadaju sela: Gradac, Broćanac i pola Batina.
|
ŽUPA VIR
Zaštitnik: Sv. Jure (23. travnja)
Vir je najstarija župa koja je odcjepljena od matične župe Posušje. Župa ima 1.260 župljana u 270 obitelji. Vir postaje samostalna župa 27. 4.1871. godine. Do 1910. godine župnici u Viru bili su franjevci, a od tada svjetovni svećenici. Prvi župnik svećenik bio je don Ante Bakula (1910-1936). Crkvu u Viru izgradio je fra Bono Šarić 1895. godine, a prije toga župnu kuću je napravio fra Andrija Knezović (1871-1872). Crkva je temeljito obnovljena 1971. godine za vrijeme don Tadije Pavlovića. Župnik u Viru redovito slavi sv. Mise u dvije filijalne crkvice, u Podzavelimu i u Podbiloj. Crkva u Podzavelimu je izgrađena 1934. godine i posvećena je sv. Anti Padovanskom. Crkvica u Podbiloj (u mjestu Cere) je izgrađena 1937. godine i posvećena je sv. Petru.
|
ŽUPA VINJANI
Zaštitnik: Sv. Josip (19. ožujka)
Samostalna župa postoji od 20.2.1972. godine kad je odcijepljena od Vira. Župa broji 921 vjernika u 187 obitelji. Župna kuća je bila useljiva u rujnu 1972. godine. Crkva je završena (grubi radovi) do ožujka 1973. godine. Crkvu i kuću je gradio don Jozo Ivančić.
|
ŽUPA ZAGORJE
Zaštitnik: Gospa od zdravlja (21. studenoga)
Ova župa je po nastanku najmlađa u općini Posušje. Župa ima 650 župljana. Kao samostalna župa djeluje od 21. srpnja 1980. godine. Prvi župnik je don Zdravko Petković. Pripreme za izgradnju crkve počele su 1971. ali je početa raditi tek 27.04.1980. godine. Crkva je završena 1983. godine. Župna kuća je napravljena 1980. godine. Crkveno zvono zagorani su nabavili još 1938. godine. Najprije je stajalo na drvenim stupovima pa u privatnoj kući jednog župljanina sve do 1985. godine kad je sagrađen zvonik.
|
ŽUPA RAKITNO
Zaštitnik: Sv. Ivan Nepomuk (slavi se s. Ivan Krstitelj 24. lipnja)
 Župa broji 1.346 župljana u 316 obitelji. Do 1845. godine Rakitno je u crkvenom pogledu pripadalo Duvnu, a od tada postaje samostalna župa. Fra Petar Bakula piše da su se u Rakitnu prije dolaska Turaka nalazile 2 crkve: U Desnjovači u Sutini i u Vrpolju posvećena Sv. Marku Evanđelistu. Biskup Dolsretić je zapisao da je 18. svibnja 1779. služio Sv. Misu na oltaru podignutom pod vedrim nebom u zidinama crkve Sv. Mihovila Arkanđela . To nam govori da je prije dolaska Turaka kršćanski život u Rakitnu bio poprilično živ. Biskup Lišnjić želio je franjevce zamijeniti svjetovnim klerom pa je tako 1669. tražio da župnikom u Rakitnu imenuje svećenika – glagoljaša don Petra Radunovića ali je taj pokušaj propao. Od sredine 18. stoljeća pa do 1845. godine u Rakitnu su boravili i duhovno skrbili svećenici – glagoljaši. Osamostaljenje ove župe poklapa se sa odcjepljenjem hercegovačkih franjevaca od provincije Bosne Srebrene. Župa Rakitno u prvo vrijeme obuhvaća Rakitski kraj, Drežnicu i kapelaniju Polja te je bila najrasprostranjenija župa u cijeloj Hercegovini. Sjedište župe je promijenjeno 3 puta. Do 1855. godine župnici stanuju u Vrpolju, tada je napravljena nova župna kućica u Poklečanima ali je 1869. izgorjela. Iste godine fra Rafo Radoš započeo je i završio kuću na 3 kata, gornji kat je služio kao crkva, gotovo 100 godina. 1877. godine nabavljeno je veliko zvono. Fra Jure Zlopaša je 1938. započeo gradnju nove crkve, oko 700 metara niže od stare. Zbog raznih okolnosti i rata gradnja je stala pa je na istom mjestu nastavljena 1967 i završena 1969. godine. Zajedno sa crkvom napravljena je i župna kuća odmah uz crkvu. Radove je vodio fra Jozo Pejić. Novu crkvu blagoslovio je biskup don Petar Čule 18.12.1967. godine. Fra Vlado Lončar je napravio vjeronaučnu zgradu, a fra Ante Penava je napravio novi zvonik uz crkvu. Za vrijeme fra Šimuna Romića 2002. godine podignuta je zavjetna kapelica za promicanje bračnog života.
|
ŽUPA SUTINA
Zaštitnik: Sv. Ante Padovanski (13. lipnja)
 Ova župa broji 714 župljana u 190 kućanstava. Ova župa se odvojila od Rakitna 1.5.1939. godine ali nije dobila svog župnika zbog rata. 1940. godine napravljena je župna kuća. Fra Berto Dragićević je bio prvi i jedini župnik (1943.-1944.) do ponovnog osnutka župe 1962. godine. Župnik iz župe Rakitno služio je redovito sv. misu u Sutini sve do 1962. godine. Tada je obnovljen dekret o osnutku nove župe koja je povjerena pastoralnoj skrbi biskupijskih svećenika. Prvi župnik bio je don Tadija Pavlović. Temeljni kamen za izgradnju nove crkve blagoslovljen je 13. svibnja 1967. Stara crkva je srušena, a kamen je upotrebljen za izgradnju nove. Crkva je blagoslovljena 3. ožujka 1968. godine.
|
SAMOSTALNA KAPELANIJA POLJA – MASNA LUKA
Zaštitnik: Sv. Ilija (20. srpnja)
 Franjevci svoju nazočnost u tim krajevima sustavno bilježe prije II. svjetskoga rata. Prvotni zadatak franjevaca je pružati pastoralnu skrb za pastire iz hercegovačkih krajeva. U novije vrijeme područje Blidinja je postalo mjesto izgradnje dviju crkava: Svetoga Ilije u Masnoj Luci i Gospe Sniježne na Badnji. Uz franjevačku kuću tu postoji i galerija, a u tijeku je izgradnja kuće za duhovne vježbe.
|
|
|
|
|
